By MosHer

Dobrodošli na moj blog! Ovdje možete pročitati razne priče i tekstove. Ne zamjerite što ne pišem baš redovno, ali se nadam da ćete, ipak, biti zadovoljni sa onim što pročitate. HVALA VAM ZA POSJETU I ČITANJE!!!

21.11.2008.

Uvod iz knjige "Mostar - vječni grad" - 1. dio

            Ima na svijetu mnogo gradova koji su po nečemu čuveni. Savremeni turisti, ti neumorni tragači i poklonici prirodnih ljepota i kulturno-istorijskih znamenitosti otiskuju se svake godine sve dalje u svijet da bi našli ono čega nema u ostalim gradovima, da bi otkrili ljepote i sačuvali ih u uspomeni.

            Mostar je jedan od takvih gradova: po mnogo čemu jedinstven i neponovljiv. U njegovoj se arhitekturi možda više nego drugdje sustižu orijentalni i zapadnjački uticaji, a u novije vrijeme i moderna arhitektura. Posebno obilježje daje mu Stari most preko Neretve i Partizansko spomen-groblje. Kao što Pariz ne bi bio Pariz bez Sene, Lenjingrad bez Neve ili Beč bez Dunava, tako i Mostar ne bi bio ono što jest kad ne bi imao Neretve. Ona dolazi sa sjevera u grad, razdvaja ga izdašnom modrinom i spaja mostovima. Neretva je planinska rijeka, koja ima jedan od najljepših kanjona, pa ima mjesta gdje se obalama visokim 1000 i više metara usjekla između dvije planine: uska, duboka, bistra i raskošne boje - od svjetlozelene do tamnoplave.

            Čak i kada bi prosječnom tragaču za ljepotom bila uskraćena slast gledanja u blistava lica biserja usnulog među kamenim oklopima, površan pogled na plavozelenu nit Neretve bio bi dovoljan da shvati snagu divote s kojom se namjerava uhvatiti u koštac. Svaka radoznalost je ništavna prema ovoj Smaragdnoj krasoti. Rijetki stihovi prežive utapanje u ovom žuboru i malo je kistova čiji se valeri ne postide ovog modrozelenog spektra. Ugodno je biti nasamo s Neretvom.

            Duboko u planinama započinje ova ljepotica put kroz Hercegovinu. Nedaleko od izvora već joj uspijeva da usiječe kanjone duboke i do hiljadu metara. Nešto tiša i sporija, Neretva protiče hercegovačkim poljima približavajući se raskošna i bistra svom cilju - Jadranskom moru.

            Jedan od najljepših sedefnih biljega čeka je na pola puta prema moru: Mostar, najkrupniji biser hercegovačke ogrlice. Neretva je divlja sve do nadomak Mostara, a onda joj tok postaje mirniji, a kamene obale visoke su joj jedva 5-6 metara. U samom gradu opet je kanjonska, a što se više odmiče od Mostara i približava moru, sve je sporija, šira i nižih obala. Pred samim ušćem još je uvijek bistra, sve dok se ne spoji i ne izgubi u plavim prostranstvima Jadranskog mora. Eto, zašto Neretva magnetskom snagom privlači ljudsko oko, zašto je Stari most vječno zanosan u svojoj bjelini i originalnom luku, i čitav grad blještav od one samo njemu svojstvene svjetlosti. Koliko se ta svjetlost nameće čovjeku kao prvi i stalni utisak o Mostaru, svjedoče riječi našeg velikog književnika, nobelovca Ive Andrića: “Po toj svjetlosti ja se najbolje sjećam Mostara”. U Mostaru su se u mnogo čemu sudarili svjetovi i razna vremena. Svako je vrijeme dobilo svoje mjesto i svoj izraz. I mada zvuči paradoksalno, u Mostaru pomirljivo žive te nespojivosti. On je oduvijek privlačio turiste, slikare i pjesnike: jedne da ga se nagledaju, druge da ga ovjekovječe, a treće da ga opjevaju.

            Kad ga turista napušta, ostavlja ga sa željom da ga uskoro opet vidi i vraća mu se. On je svoj i samo sebi sličan, a takvi gradovi ostavljaju na ljude neizbrisiva sjećanja.

            Desna obala grada je prostranija, ravnija i pitomija, pa je i dio grada na toj obali veći. Nad lijevu obalu nadvili su se južni ogranci Prenja i zapadni obronci Veleža i zbog toga je ta obala pritješnjena i strma, ali je vijekovima baš ta strana bila glavnina Mostara. U centru grada, neposredno ispod Starog mosta, u Neretvu uvire Radobolja, njena desna pritoka.

            Mostar se nalazi na 43,21 stepenu sjeverne geografske širine i 17,49 stepeni istočne geografske dužine.

            Mostar ima mediteransku klimu sa dugim i toplim ljetima i blagim zimama u kojem snijeg rijetko zabijeli. Neposredno iznad njega je planina Velež, čiji se vrhovi ponekad bijele i u julu. Živa se rijetko spusti ispod nule. Suhoparni meteorološki podaci o prosječnoj godišnjoj temperaturi i blagoj klimi nedovoljni su za stvaranje prave slike o blagosti klime u ovom gradu.

            Sa ovakvom klimom Mostar skoro da i nema mrtve turističke sezone. Blagotvoran uticaj mora osjeća se čak i nešto sjevernije od Mostara. Tako su stvoreni izvanredni klimatski uslovi za gajenje južnih kultura, po čemu su Mostar a i cijela južna Hercegovina poznati. U Mostaru i okolini zastupljene su gotovo sve vrste južnog voća, a susrećemo i ostalo mediteransko rastinje. Mostar je poznat po beharu i plodovima: zerdelija, trešanja, smokava, prasaka i grožđa. Zahvaljujući podneblju čitava južna Hercegovina poznata je po visokokvalitetnom duhanu i čuvenim vinima: blatinom i žilavkom.

            U pisanim dokumentima Mostar se prvi put spominje 1452. godine. Dubrovčani ga u svojim pismima nazivaju malim naseljem sa dvije kule oko drvenog mosta učvršćenog lancima. Sve do turskog osvajanja 1466. godine Mostar je važio za malo i beznačajno mjesto. U dokumentima iz 1469. godine prvi put se spominje ime grada - Mostar. On je ipak relativno mlad hercegovački grad, ali je uspio da se nametne i opstane, centar materijalne i duhovne kulture šire regije. Da je dolina Neretve, naročito njen donji tok, bila naseljena od davnina, nesumnjivo govore praistorijski tragovi, kojih ima dosta i u neposrednoj blizini Mostara. Ovdje je značajno podsjetiti na Zelenu pećinu, koja je smještena iznad vrela Bune a ispod Stjepangrada (mjesto boravka nekadašnjeg vladara Hercegovine - Stjepana Vukčića Kosače, hercega od Svetoga Save). U Zelenoj pećini su pronađeni dokazi o postojanju života u mlađem kamenom dobu (neolitu).

            Rimska naselja Cim i Vukodol koja se nalaze na desnoj strani rijeke Neretve i danas, kada se Mostar prostorno razvio, predstavljaju periferiju grada. Na desnoj obali Neretve, južno od Mostara, nađeni su u Baćevićima rimski tragovi, a na obali rječice Jasenice nađeni su ostaci starog rimskog naselja (zidine i sarkofazi). Na Mugoši u Ortiješu, u Gnojnicama, Kosoru, Malom Polju i Hodbini pronađeni su mnogi tragovi ilirske i rimske kulture. Najviše i najljepših fragmenata pronađeno je sjeverno od Mostara, na lijevoj obali rijeke. Sa sigurnošću se zna da je u selu Potocima postojala veća rimska naseobina, a tragova iz tog vremena ima i u selima Željuši i Vrapčićima. Na mjestu gdje izvire rijeka Buna (to je zapravo ponornica Zalomka, koja ponire kod Nevesinja) razvila se rimska naseobina Bona, koja je u slavensko doba prerasla u grad Blagaj (latinska riječ bona znači blaga, vjerovatno od blaga klima). On se spominje već iz doba cara Avgusta, prije 2 milenijuma, a dosta kasnije Blagaj će postati najznačajniji grad Hercegovine i sjedište humskih vladara, među njima i najznačajnijeg humskog vojvode, Stjepana Vukčića Kosače, hercega od Svetoga Save, po kojemu će Hercegovina i dobiti današnji naziv. I danas visoko iznad vrela Bune postoje zidine njegovog grada (Stjepangrada). Razvaline grada još odoljevaju zubu vremena i pristupačan je turistima. Važno je spomenuti i Kosorsku ćupriju (preko rijeke Bune), koju su sagradili Rimljani još u trećem vijeku. Bila je remek-djelo iz tog vremena, a posebnu ljepotu i privlačnost davali su joj njeni kameni lukovi. Varvarski su je srušili Nijemci u Drugom svjetskom ratu, pri povlačenju, januara 1945. godine.

            Kad su Turci 3. juna 1466. godine osvojili Blagaj, sasvim je sigurno da je bio osvojen i Mostar, koji je sredinom XV vijeka imao svega 19 kuća. Osnovao ga je Gost Radivoj, jedan od velikaša herceg Stjepana. Još prije turskog osvajanja neki Dubrovčani pišu 1452. godine, da se Vladislav, sin hercega Stjepana, odmetnuo od oca i zauzeo pored Blagaja i dvije kule na mostu preko Neretve. Nema sumnje da se to odnosi na Mostar. U tim kulama bili su nastanjeni mostari, koji su čuvali most i upravo po njima je naselje dobilo ime Mostar, a njegovi žitelji zvali su se Mostari, kako navodi ruski konzul Gilferding.

            Spomenuti most nije Stari most, mada je bio na istom mjestu. Bio je to drveni most, koji je visio na lancima. Taj most nije zadovoljavao potrebe turske vojske, trgovaca, a ni stanovništva. Mostar se poslije Stjepana Vukčića Kosače brzo razvija, a i njegova geografska lokacija je mnogo povoljnija od Blagaja. Blagaj je, naime, desetak kilometara udaljen od Neretve, pored koje su tekle najznačajnije komunikacije. Među objašnjenjima porijekla imena žive dva: Mostar je dobio ime po mostarima, čuvarima mosta, i po dvjema kulama koje je narod zvao mostare.

            Grad je rastao i uskoro postao hercegovački centar. Već 1592. godine Mostar je bio sjedište muftije, 1767. godine postaje sjedište hercegovačkog mitropolita, a od polovine XIX vijeka je i sjedište katoličkog biskupa. Mostar nije imao samo veliki strateški već i trgovaški značaj, on je postao raskršće puteva koji vežu more sa zaleđem, odnosno jug sa sjeverom, pa i spojnica istočnih i zapadnih krajeva. Odatle je i proistekla životna potreba da se gradi veći i sigurniji kameni most. Tako je 1557. godine počela gradnja novog mosta i trajala je devet godina. Most predstavlja remek-djelo neimara Hajrudina, učenika poznatog graditelja Sinana. Na kamenoj ploči mosta ispisana je godina završetka izgradnje - 944. godine ako se računa po Muhamedu, ili 1566. godine po Hristu.

            Nije teško pretpostaviti kakva je bila građevinska sposobnost Hajrudinova koji je u ono vrijeme uspio da izgradi onako veličanstvenu građevinu. Visok i bijel, vitkog luka izgleda kao da je istesan od jednog ogromnog kamena. Širok je oko 4,5 metra, visok oko 20 metara (zavisno od vodostaja Neretve), a njegov luk dug je nešto manje od 30 metara. Kameni blokovi međusobno su povezani željeznim klamfama koje su zalivene olovom. Legenda kaže da njegov graditelj Hajrudin nije imao hrabrosti da prisustvuje skidanju skela kad je most bio završen, već je pobjegao iz Mostara dok je taj posao bio obavljan. Uzbuđen i nestrpljiv graditelj je čekajući glasonošu izdubio rupu u kamenu. Jedinstven po formi i velikoj graditeljevoj vještini Stari most je od prvog dana svoga postojanja bio i ostao nadaleko čuvena i neprevaziđena ljepota grada. Putnici i umjetnici, putopisci i turisti ostaju fascinirani njegovom ljepotom. Ponesen snažnim utiskom što je na njega ostavio Stari most, poznati turski putopisac Evlija Čelebija, koji je 60-tih godina XVII vijeka posjetio Mostar, kaže: “Ja, mali rob i najmanji prošao i obišao sam do sada šesnaest carevina, ali ovako visoke ćuprije ne vidjeh”.

            Koju godinu prije Čelebije Mostar je posjetio i izvjesni Francuz Pule iza koga su ostale riječi da je Stari most veličanstveniji i od čuvenog mosta Rialto u Veneciji. I poslije toliko vijekova ova majstorski i umjetnički izvedena građevina ostavlja neizbrisiv trag u sjećanju svih ljudi koji ga vide. Pjesnici su pjevali o njemu, slikari ga prenosili na svoja platna, a građevinari se i danas dive genijalnom graditelju Hajrudinu. Aldo Raimondi, Rimljanin, čuveni savremeni akvarelista dobio je 1972. godine u Milanu i međunarodnu nagradu za akvarel “Most u Mostaru”.

            Sa obje strane Starog mosta i danas se nalaze kule, kao dva velika, visoka štita. U njima je bila smještena posada od 160 ljudi (po 80 u svakoj, koliko ih svojevremeno prebroja Evlija Čelebija) koji su danonoćno čuvali most. Uz most je nicao grad. Stiješnjen brdima koja ga sa istočne i naročito sa jugozapadne strane pritišću i onemogućavaju da se tu širi, Mostar se morao razvijati na obalama Neretve u pravcu sjever - jug. Grad je i danas takav, izdužen i rascijepljen rijekom Neretvom. S obzirom na veoma važan vojni i trgovački položaj, grad se brzo razvijao i već početkom XVII vijeka predstavlja naselje sa oko 1000 kuća.

(Nastavlja se)

By MosHer
<< 11/2008 >>
nedponutosricetpetsub
01
02030405060708
09101112131415
16171819202122
23242526272829
30

MOJI LINKOVI

SVI TEKSTOVI NA OVOM BLOGU
Uvod!, ili "Malo o meni!"

O knjizi "Mostar - vječni grad"

Sadržaj knjige "Mostar - vječni grad"

Uvod iz knjige "Mostar - vječni grad" - 1. dio

Uvod iz knjige "Mostar - vječni grad" - 2. dio

DRAGOM VELEŽU, PRVOJ I VJEČNOJ LJUBAVI

Pravda za Velež

Justice for Velež, Mostar

Slovo humanosti!!!

Ramazan Šerif Mubarek Olsun!

Deveti novembar – Dan borbe protiv fašizma – Dan kada je srušen Stari most u Mostaru

Naučna istraživanja ljubavnih muka

“Zmijonosac”, novi, 13. horoskopski znak? – “Ne trčite pred rudu!”

Vjerovali ili ne! - Sve je moguće... (1.)

Vjerovali ili ne! - Sve je moguće... (2.)

Vjerovali ili ne! - Sve je moguće... (3.)

Vjerovali ili ne! - Sve je moguće... (4.)

Vjerovali ili ne! - Sve je moguće... (5.)

Vjerovali ili ne! - Sve je moguće... (6.)

PREPORUČUJEM: Posjetite RADOVIĆA SOKAK - vrhunski Blog, u vrhunskom izgledu

Vjerovali ili ne! - Sve je moguće... (7.)

Antifašizam i renesansa

ANTIFA Mostar: Zaljubljeni u slobodu

U Susret Danu Oslobođenja Mostara: NA PARTIZANSKOM GROBLJU (Ognjen Pudar)

U Susret Danu Oslobođenja Mostara: Sretan Vam Dan Zaljubljenog Mostara (Teodor Radović - Tozza)

Vjerovali ili ne! - Sve je moguće... (8.)

Dragan Markovina: Suton jednog grada

ZA VELEŽ SE NE NAVIJA, ZA VELEŽ SE ŽIVI

Mostalgija moja sveprisutna (1. dio)

Mostalgija moja sveprisutna (2. dio)

Mostalgija moja sveprisutna (3. dio)

Hoteli i Restoran “Kriva Ćuprija” Mostar

Dragan Markovina: DOSTOJANSTVO - Drugo ime za VELEŽ

“Ðe ti je Pita” - Anton Draht

SRETAN VAM 8. MART

Vjerovali ili ne! - Sve je moguće... (9.)

Mostalgija moja sveprisutna (4. dio)

Vjerovali ili ne! - Sve je moguće... (10.)

Vjerovali ili ne! - Sve je moguće... (11.)

Vjerovali ili ne! - Sve je moguće... (12.)

Osman Džiho kolumna: U Bosni cunamisti haraju već 20 godina

“CRVENA NOĆ” ZA SJEVERNU AMERIKU 2011.

Vjerovali ili ne! - Sve je moguće... (13.)

REA (Ognjen Pudar)

Vjerovali ili ne! - Sve je moguće... (14.)

Vjerovali ili ne! - Sve je moguće... (15.)

Mostalgija moja sveprisutna (5. dio)

SRETAN NAM TRIDESETI

Crvena noć u Americi: "Rođeni" obnovili veze i evocirali uspomene (Kliker.info)

POMOZIMO: Udruženje "Sunce" Mostar

FOTO GALERIJA: Udruženje „Sunce“ Mostar

"Svi kao Ognjen"

Stari Most nam Šapuće - by Monija Radović

Mostarski Ikari (MOSTARI) - nova Facebook stranica

Mostar Bosnia and Herzegovina-ALL - Facebook stranica

PRIČE DUŠE – Blog Arijane Hinić

E moj tata....... By Monija Rebac Radović

Svijet u 2012. – Smail Špago u Novoj Slobodi

Dva Hrvata haraju Facebookom

70 GODINA OD SMRTI NIKOLE TESLE: Jedan od najvećih naučnika u istoriji čovječanstva

MM - sjećanje

4. Antifa fest u Mostaru, 6. i 7. septembra 2013. godine

Događaji 2013. - Smail Špago u Novoj Slobodi

Na granici sjećanja – Blog

By MosHer za vječnost – sa bloga “Na granici sjećanja“

Kako je Velež dobio drugo ime “Rođeni”

Znanje je moć

Umjesto rođendanske čestitke Nerminu Bisi!

Nermin Bise u raljama intelektualne prostitucije

Ekološki sistem Černobila 28 godina poslije nuklearne katastrofe

Doktor Raymond Rife - zdravlje i zavjere!

Alan Ford pripremio mnoge za život

Ledeni zid namijenjen sprječavanju iscurivanja radioaktivne vode iz Fukushime ne zamrzava se dovoljno brzo

Pravi razlog zašto Nikola Tesla nikada nije dobio Nobelovu nagradu?!

Pismo Abrahama Lincolna učitelju svoga sina

Stranci pitaju: Mi pomažemo poplavljene, ali šta rade bh. vlasti?

Povratak iz tuđine u tuđinu

Priča o nuklearnom dobu

Priča o Jugotonu, prvoj tvornici ploča u ovom dijelu svijeta

Irina Lovrić: Antologijska presuda! Prvi slučaj presuđenog mobinga i diskriminacije na državnom nivou

Mobing

Meho Džeger, prvi poslije Alekse; Pjesnik prezrenih i odbačenih

Islamska obrtnička zajednica Mostar

Događaji koji su obilježili 2014. godinu

Povodom nedavnog verbalnog napada na Šteficu Galić i Amera Bahtijara u Mostaru

NOVI POČETAK

Zanimljivosti o svemirskim sondama

Blogger.ba ipak nastavlja svoj rad, novi vlasnik Pepper communications

Mirisne pare hercegovačke vale

Ekspedicija Zastava 101 - Kragujevac-Kilimandžaro

Događaji koji su obilježili 2015. godinu

O prodaji knjige “Mostar - vječni grad” + njen sadržaj

Događaji koji su obilježili 2016. godinu - 1. dio

Događaji koji su obilježili 2016. godinu - 2. dio

Moj prvi televizijski intervju

SVE MOJE KRATKE PRIČE NA OVOM BLOGU

MOJA E-MAIL ADRESA
mostar4ever@sbcglobal.net







ONI KOJE ČITAM...NEKE REDOVNIJE...A, NEKE OBAVEZNO

BROJ (NE)ZADOVOLJNIH POSJETIOCA
129261

Powered by Blogger.ba